Dom po mjeri algoritma izlazi iz mode
Dovoljno je nekoliko minuta skrolanja da se učini kako je dobar ukus posljednjih godina dobio vrlo precizna pravila. Zidovi su toplo bijeli, sofa je niska i zaobljena, preko puta nje stoji bouclé fotelja, a knjiga o umjetnosti na stoliću otvorena je baš na stranici koja se slaže s keramičkom vazom. U kuhinji nema dokaza da se ondje ikada kuhalo, dok otvorene police izgledaju ležerno na pažljivo koreografiran način koji traži da pakiranje tableta za perilicu ostane skriveno iza zatvorenih vrata.
To nisu loši interijeri, naprotiv, toliko su skladni da im je teško prigovoriti bilo što osim da ih se sljedećeg dana možda nećemo sjećati. Problem nastaje kad ista vizualna formula preseli iz boutique hotela u restoran, iz restorana u stan i iz stana na još nekoliko tisuća spremljenih fotografija. U jednom trenutku više ne uređujemo prostor prema tome kako živimo i što nam se zaista sviđa, već prema slici koja se ponavlja na društvenim mrežama.
Dobar ukus po preporuci
Platforme poput Instagrama i Pinteresta nisu izmislile neutralan interijer, baš kao što nisu izmislile ni mramor ili modernizam. Promijenile su, međutim, brzinu kojom se određeni prizori šire pa tako ono što se često pojavljuje počinje djelovati kao siguran odabir, a ono što je sigurno lako poistovjetimo s ukusom. Tako se i vrlo različiti domovi svode na sličan kadar: ista zakrivljena silueta, isti komad mramora, ista grana u prevelikoj vazi.
Neutralnost je pritom imala sasvim razumljivu privlačnost. Nakon vizualne buke, bež i krem tonovi nude mir; u manjim stanovima stvaraju dojam svjetla, a kupnja jednostavnih komada razumnija je od ulaganja u nešto što bismo mogli brzo zavoljeti pa još brže zamrziti. Dašak osobnosti nije suprotnost dobrog dizajna već razlog zbog kojeg dizajn ima smisla.
Povratak prostorima s biografijon
Promjena je već vidljiva. U istraživanju platforme 1stDibs za 2026., provedenom među 468 stručnjaka iz područja dizajna interijera, maksimalizam je kao najtraženiju estetiku navelo 39 posto ispitanika, a eklekticizam 38 posto. Dizajneri su u projektima tijekom 2025. u prosjeku koristili 36 posto vintage i antiknih komada, najviše od 2021. godine. Vraćaju se botanički motivi, tapecirani zidovi, nepravilni tepisi i kombinacije boja koje ne pokušavaju biti nevidljive.
To ne znači da svaki stan mora vrištati bojama i uzorcima niti da je minimalizam odjednom pogrešan. Zanimljiviji je pomak od interijera kao gotove slike prema interijeru kao zbirci odluka: naslijeđeni stol uz novu lampu, umjetnina kupljena bez razmišljanja o boji sofe, stolac koji nije dio seta…
U londonskoj kući modela Adwoe Aboah, koju je uredila Beata Heuman, originalni viktorijanski detalji žive uz žutu kuhinju, karirani backsplash, sjajni plavi strop biblioteke, fotografije, knjige i sitnice koje su se doista skupljale godinama. Aboah je željela udoban dom pun uzoraka i boja u kojem ništa nije savršeno usklađeno, a Heuman je projekt opisala kao interpretaciju vlasnice što je rezultiralo vrlo preciznim portretom osobe koja u kući živi.
Novi luksuz teško je kopirati
Najprivlačniji smjer u dizajnu zato nije još jedna estetika koju možemo kopirati u cijelosti, već dopuštenje da se poigramo i zapitamo što nam se doista sviđa. Umjesto razmišljanja o popularnosti neke boje, važnije je zapitati se želimo li je gledati svakoga jutra. Umjesto kupnje cijele kolekcije, možda je dovoljno pronaći jedan predmet koji mijenja ton prostorije.
To može izgledati vrlo raskošno, ali i sasvim jednostavno. Interijer prepun osobnosti nije nužno šaren, skup ni natrpan. Može biti gotovo monokromatski, pod uvjetom da izbor materijala, svjetla i predmeta proizlazi iz nečijeg života, a ne iz potrebe da se ponovi fotografija ranije viđena na društvenim mrežama. Nakon godina u kojima smo učili kako prostor učiniti fotogeničnim, vrijeme je da naučimo kako ga učiniti svojim.
